restoran podgoricaпрокат автомобил Подгорица
Štampa

Počeo projekat genetičkog istraživanja brojnosti medvjeda u Crnoj Gori

on .

Projekat utvrđivanja brojnosti populacije mrkog medvjeda u Crnoj Gori putem uzorkovanja genetskog materijala od septembra mjeseca ove godine je u testnoj fazi i obuhvata istraživanja u regionu Pive i na području NP Sutjeska. Projekat „Zaštita mrkog medvjeda u Dinaridima", trajaće tri godine u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a sprovodi se u partnerstvu Centra za zaštitu i proučavanje ptica sa njemačkom organizacijom Euronatur i Centrom za zaštitu životne sredine (BiH) uz nadzor eminentnog stručnjaka za ovu vrstu, profesora Đura Hubera sa Univerziteta u Zagrebu.

Testna faza u Crnoj Gori trajaće do kraja ove godine uz obradu materijala prikupljenog na teritoriji Lovačkog društva „Bajo Pivljanin", sa čijim članovima istraživački tim za krupne sisare CZIP-a, vrši zajedničko uzorkovanje. Od januara sledeće godine, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, će proširiti prikupljanje materijala na teritoriju cijele Crne Gore. Obrada prikupljenog materijala odnosno DNK analiza biće urađena u specijalizovanoj labaratoriji u Ljubljani.

U nedostatku preciznih i naučno utemeljenih podataka o brojnosti medvjeda u prošlosti, analiza brojnosti je varirala, što se kasnije odrazilo i na mjere zaštite ove vrste. Ovaj projekat će riješiti sve nedoumice u pogledu brojnosti i okupacije teritorije ove vrste što je sa aspekta primjene različitih metodologija, do sada bilo vrlo problematično.

Sakupljanje materijala odnosno izmeta mrkog medvjeda, vrši se u periodu kada medvjedi imaju povećanu potrebu za hranom kako bi se spremili za zimski san tj. hibernaciju, tj. od septembra do kraja novembra.

Uzorak sa probavljenim drenjinama

Uzorak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Šumski sladoled od drenjina

 

Pomoću molekularne genetike, od materijala (najčešće izmeta) koji medvjed ostavi za sobom, može se tačno identifikovati svaka individua mrkog medvjeda, bez ometanja životinje. Prikupljanjem takvih uzoraka, neinvazivnim metodama istraživanja zvijeri, dobićemo minimalan broj medvjeda prisutnih u istraživanom području, a pomoću matematičke ekstrapolacije, dalje se može pouzdano utvrditi ukupna brojnost medvjeda na tom istom području. Ovaj postupak treba ponavljati u određenim razmacima, a rezultate uzeti u obzir prilikom donošenja odluka od strane upravljača lovištima ili zaštićenim područjima, što će nesumnjivo, doprinijeti povoljnijem statusu zaštite ove vrste, ali i smanjti sukobe ovih životinja sa ljudima.

Svi prikupljeni podaci i njihova analiza biće blagovremeno proslijeđeni Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i Agenciji za zaštitu životne sredine, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma, kako bi se prirpemio Akcioni plan za očuvanje ove vrste.

Tomaz Mihelic 10

Fotografija mrkog medvjeda (Ursus arctos) Tomaža Miheliča

banervolonter