Štampa

Ptice lete, pa će se snać’

on .

Učešće javnosti u procesima odlučivanja o aktivnostima koje utiču na okolinu, jedan je od najvažnijih mehanizama zaštite prirode. Javne rasprave su namijenjene svima nama koji nismo direktni donosioci odluka i naše pravo da na njima učestvujemo snažan je alat u borbi za očuvanje naših najvrijednih resursa.

Upravo to pravo, Centar za zaštitu i proučavanje ptica iskoristio je na nedavno sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu Lokalne Studije lokacije prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije "Krupac" i Slano" i nacrtu Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, gdje smo skrenuli pažnju na značaj očuvanja Nikšičkog polja kao važnog staništa za ptice. Dokumenti na više mjesta navode da će uslijed izgradnje nasipa doći do prestanka plavljenja okolnih livada koje su zapravo dom za brojne ptice. Plavne livade na ovom području izvor su hrane i važno odmaralište na iscrpnim migracijama, posebno tokom proljeća.

Naime, Nikšićko polje nalazi se na čuvenom jadranskom koridoru za migraciju ptica (Adriatic Flyway) i prepoznato kao buduće SPA (Special Protection Area) područje a time i kao dio Natura 2000 mreže u Crnoj Gori, odnosno i Evropskoj Uniji. Po značaju za ptice, možemo slobodno reći da u Crnoj Gori zauzima treće mjesto, nakon Skadarskog jezera i Ulcinjske solane.

Nažalost, taj značaj nije prepoznat već su u samim dokumentima negativni uticaji po biodiverzitet analizirani samo kroz aspekt gubitka vegetacije. Zašto je to tako, odgovor smo dobili kroz Izvještaj sa javne rasprave:
„... razlog zašto se negativan uticaj razmatra samo kroz gubitak plavne vegetacije, jeste u tome što biljke nijesu pokretne u onom smislu kao životinje, te stoga nijesu u mogućnosti da koriste druge okolne plavne prostore oko rijeke Zete u Nikšićkom polju (naročito u njegovom donjem dijelu prema tunelu „Budoš") i iz tog razloga strateška studija uticaja je bila fokusirana samo na vrste koje će biti direktno ugrožene i izgubljene usljed negativnih uticaja."

Koliko možemo da razumijemo navedeno, ptice mogu da lete pa ako im oduzmemo jedno od najvažnijih staništa, oslonićemo se na tu njihovu sposobnost da prelete do drugog? Ovakav odnos prema važnim staništima u kombinaciji sa ignorisanjem kumulativnih efekata i negativnih uticaja već realizovanih projekata na istom području, zasigurno ne idu u prilog zaštiti prirode.

Navedeno je da se veličina zahvata odnosi na 800m toka uz Zetu ali je možda vrijeme da se podsjetimo da je najmanje 11km toka Zete od ranije stavljeno u kanal i da plavne livade kao značajno stanište za ptice na ovom području već trpe posljedice. Kažemo najmanje jer je ovo dužina kanala Zete, dok je prirodni tok, sa svim meandrima bio puno duži. Treba napomenuti i da je većina pritoke Zete u Nikšićkom polju pretvorene u kanale, ili potopljena akmulacijama. Osim pritiska i promjena koje proizvodnja energije ima na na rječni sistem u samom polju, kumulativno gledano ne smijemo zanemariti i druge pritiske i primjere, kao što je slučaj sa Gračanicom, rijekom koja više gotovo ne postoji.

Da li će i u kojoj mjeri projekat prevođenja dijela Zete u akumulacije Krupac i Slano uticati na buduće Natura 2000 staništa od značaja - ne znamo, jer sveobuhvatna analiza ne postoji. Zaštita prirode je takođe javni interes i sve dok se ne promijenimo svijest o tome, nastavićemo da svjedočimo nemaru i nebrizi za naše prirodno bogatstvo.

banervolonter