Print

Studija o procjeni kapaciteta zaposlenih u zaštićenim područjima

on .

Imajući u vidu da su zaštićena područja na lokalnom i nacionalnom nivou kamen temeljac očuvanja biodiverziteta, dok u isto vreme značajno doprinose egzistenciji ljudi u bliskom okruženju, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je pripremio Studiju koja se bavi procjenom kapaciteta institucija i organizacija koje rade na zaštiti biodiverziteta u četiri zaštićena područja u Crnoj Gori i Bosni i Hrecegovini: Nacionalni park ,,Durmitor'' i Park prirode ,,Piva'' u Crnoj Gori, kao i Nacionalni park ,,Sutjeska'' i Park prirode ,,Blidinje'' u Bosni i Hercegovini.

Izrada Studije ,,Izještaj o procjeni kapaciteta sa preporukama za izradu programa jačanja kapaciteta svih relevantnih subjekata za upravljanje četiri zaštićena područja u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini'' je jedna od aktivnosti koje se implementiraju u sklopu prekograničnog projekta ,,BEAR in Mind: Bringing environmental actions for the biodiversity protection across the borders'', koji finansira Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, kao i Ministarstvo javne uprave kroz program kofinansiranja projekata i programa nevladinih organizacija podržanih iz fondova EU za 2020. godinu, a koji CZIP implementira u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Bosne i Hercegovine (Ornitološko društvo "Naše ptice" i Udruga za zaštitu okoliša i održiva razvitka "Naša baština").

Cilj Studije, osim procjene kapaciteta, je i pružanje podrške poboljšanju specifičnih vještina zaposlenih u admnistrativnim jedinicama zaštićenih područja, prevashodno nadzornika i svih čiji posao uključuje kontakt sa lokalnim zajednicama i širom javnošću, kako bi na najbolji način mogli da da primijene mjere zaštite za poboljšanje stanja ciljanih vrsta i unaprijede svoje vještine u komunikaciji sa lovačkim udruženjima i šumarskim sektorom (preduzećima koja se bave sječom stabala). Na osnovu Izvještaja, pripremiće se i poseban program obuke koji će se baviti izgradnjom kapaciteta ključnih aktera u implementaciji i sprovođenju zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zaštitte prirode, a sve u skladu sa direktivama EU.

,,Podaci koje smo dobili kroz slobodan pristup informacijama, kao i odgovori na upitnike koje su popunjavali zaposleni u sva četiri zaštićena podučja kojima se ova studija bavi, pokazuju da je potrebno intenzivno i u kontinuitetu raditi na jačanju kapaciteta osoblja kako bi došlo do optimalnog podudaranja vještina zaposlenih sa zahtjevima radnog mjesta na koje su angažovani. Menadžeri uglavnom nadgledaju svoje osoblje, ali bez relevantnih programa i taj ad hoc pristup razvoju kapaciteta nije održiv. Neke vještine postoje, ali nedovoljne da bi se garantovalo efikasno planiranje i upravljanje. Takođe, znanje i kapaciteti lokalnih samouprava u vezi sa njihovim obavezama po pitanju zaštite prirode su generalno niski. Iz tog razloga, Studija između ostalog predlaže i neke konkretne aktivnosti i obuke usmjerene na poboljšanje tehničkog kapaciteta osoblja zaštićenih područja za sprovođenje planova upravljanja i zaštitu i monitoring biodiverziteta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini'' kazala je Milena Kapa, ekspertkinja koja je radila na pripremi studije.

Pored analize kapaciteta i davanja preporuka za njihovo jačanje, Studija se bavi i analizom načina na koji se sakupljaju podaci o biodiverzitetu u gore navedenim zaštićenim područjima, međusobnom komunikacijom i razmjenom podataka između odgovornih institucija na svim nivoima, komunikacijom zaposlenih u zaštićenim područjima sa lokalnim zajednicama, kao i finansijskom održivošću četriri zaštićena područja.

Studiju možete naći OVDJE.

Print

Durmitor i okolina – nebesko stepenište

on .

Sjedimo na mjestu zvanom Pitomine, uronjeni u dubinu misli što nastaju iz pogleda ka masivu. Dobar dio trenutka ostaće u nama. Razapeti između oduševljenja i zabrinutosti, maštamo o prošlosti, brinemo za budućnost i zajednički gajimo istu želju – da jednog dana vidite i osjetite onako kako sada mi vidimo i osjećamo.

fotografija-1.-pogleda-sa-pitomina-ka-crvenoj-gredi-2Fotografija 1. Pogled sa Pitomina ka Crvenoj gredi

Izmaglica nad šumom u daljini, budi strah od toga da i tamo pale vatre. Većina ljudi je naviknuta na dim i crne pašnjake, nagorele obode šuma, bujice plamena što gutaju prostor i ubijaju sve bogastvo zemljišta. Zemljišta koje se hiljadama godina gomila po visoravni koju su strugali lednici, pa vode, pa stada, strugali zemljoradnici i isti ti južni vjetrovi koji sada nose polen sa smrčevih i jelovih šuma, tu izmaglicu u daljini koja ovog puta, srećom, nije dim vatre.

Bila je to noć kad smo uspjeli da vidimo vjetar.

fotografija-2.-polen-koji-podize-i-nosi-vjetarFotografija 2. Polen koji podiže i nosi vjetar

U ovim krajevima smo sa jednim posebnim razlogom, tražimo pjevališta tetrijeba, ili kako ih ovdje zovu – kolišta. Još jedna moćna riječ koju je narod pjesnički postavio na pravo mjesto. Kolišta su zbilja posebna mjesta, ako ste ornitolog za vas je to kao nordijcima Valhala. Mitska mjesta u šumi, borovi izvitopereni od starosti ili visoki od borbe, proplanci i borovnice do grla, tragovi srna i medvjeda i izmet tetrijeba pod krošnjama, koji često nazivamo „smoki". Obično stižemo pred svitanje da prebrojimo mužjake, ili u sumrak da ih brojimo kada dolaze da spavaju. Često i lutamo na granici noći i dana kroz prostrane šume tražeći nova mjesta. Prethodni sumrak smo proveli čučeći među mladim smrčama i slušajući srndaće, sve dok nije počelo okupljanje „šumskih konja" (Smatra se da je engleski naziv za tetrijeba capercaillie nastao iz galskih riječi capull coille što znači šumski konj). Zbilja, buka koju napravi tetrijeb dok polijeće na drvo, ili poplašen poleti sa njega, priliči bajkovitim opisima dubokih šuma i bića koja u njima nalaze spokoj dok kroz svoje kratke pokrete, ove ptice u nama probude onaj dio što stoji još iz dana kad smo stidljivo napuštali šume Afrike stremeći ka savanama. Šume su drugi svjetovi, dok tihujete u njima opipljivom činite onu neraskidivu sponu sa prirodom koja umiruje sve galope modernog doba. Tetrijebi su oko nas, deset mužjaka je zauzelo svoja stabla uz kratka oglašavanja. Proces koji u ovim šumama traje hiljadama, desetinama hiljada godina. Proces koji je više nego ikad ugrožen pomahnitalim nagonima i pogubljenim lutanjima nas ljudi. Pucnji u daljini, motorne šege, spržena stabla po brdima jesu brige koje utišamo dok tetrijebi pjevaju, ali ne smijemo da ih ignorišemo ako želimo da nastave svoju prastaru pjesmu.

fotografija-3.-staniste-tetrijeba-gluhanaFotografija 3. Stanište tetrijeba gluhana

fotografija-4.-staniste-tetrijeba-gluhanaFotografija 4. Stanište tetrijeba gluhana

Druga ptica iz porodice koka koju tražimo, jeste jarebica kamenjarka. To podrazumijeva goleti, sam masiv, litice, strane, divokoze, stada i pastire. Potpuna suprotnost onome šumskom što smo za neko kratko vrijeme ostavili iza sebe. Šumi se vraćemo kad se listovi predaju i počnu da padaju čekajući snijeg da ih pokrije i ušuška krošnje i zemlju. Jarebice se istražuju na jedan drugačiji način, koji se zove „playback", a sastoji se iz toga da se na određenim tačkama emituje zvuk tražene vrste i očekuje odgovor ptice u divljini, ili izostanak odgovora. U oba slučaja to predstavlja važan podatak, a više tih podataka na unaprijed određenoj teritoriji ili površini predstavlja popis.

fotografija-5.-kamene-vrleti-staniste-jarebice-kamenjarkeFotografija 5. Kamene vrleti, stanište jarebice kamenjarke

Traženje jarebice vas često dovede u poziciju da iz nekog drugog ugla posmatrate poznate pejzaže koji su česti motivi fa fotografisanje i vidik. To vam svakako i proširi shvatanje veličine i dinamike prostora, koji u slučaju Durmitora jeste grandiozan. Sa jedne tačke vidite jako puno. Vidite da se gužvanje zemljine kore pretvorilo u brojne vrhove, da su horizontalni sedimenti sada vertikalni. Vidite daleke kolibe i davno opisane katune, danas puste u odnosu na prve priče o njima. Vidite stada za koja vam treba par trenutaka da bi se razlikovala od kamenjara po kojem šetaju. Tihi pokreti i laveži od kojih se onaj isti čuje više puta, putujući prodolima i odbijajući se od stijene, upozoravaju da na ovim vjetrometinama još uvijek ima čuvara. I jarebica. Pjesma koja, moramo priznati, nije najljepša među pjesmama ptica, ali se prelijepo uklapa na mjestima sa kojih se čuje. Kao da kamen udara od kamen.

fotografija-6.-stada-ovaca-oko-valovitog-jezeraFotografija 6. Stada ovaca oko Valovitog jezera

fotografija-7.-kolega-igor-izvida-tereFotografija 7. Kolega Igor izviđa teren

Ima nekih pojava, prostora u našem narodu, narodima ili u molekulima, kad već idemo u detalje, koji su veći od nas i u čijoj sjenci volimo da utopimo našu sjenku. Najčešće na jedan invazivan i malo osjećajan način. U tom vrhu leži Durmitor. A podno njega rastu naše sjenke. Sjenke koje prijete da ugroze neponovljivi pejzaž na neponovljivoj planeti. Intezivna gradnja, odsustvo bilo kakvog planiranja, kriterijuma, a u krajnjoj liniji i osjećaja, napravili su Žabljak i okolinu veoma haotičnom, nepopravljivom. Durmitorska stara kuća toliko podsjeća na masiv Međeda, toliko pristaje ovom pejzažu, toliko je autentična, toliko je važna da bi se odustalo od nje, a odustalo se. Urušene stare kuće leže kao skeleti mamuta, pored njih nove ali sa daleko manjim sjajem od njihovih starih komšinica čija svjetlost buja i u ovim etapama raspadanja, tiho, moćno i ponosno.

Na teritoriji Opštine Žabljak je od 1997. do 2006. ilegalno izgrađeno oko 1000 vikendica i kuća, od toga 350 u granicama Nacionalnog parka. Vjerujem da su brojke nakon 2006. duplo veće, uostalom to je i vidljivo u prostoru.

fotografije-8.-i-9.-stare-durmitorske-kuceFotografije 8. i 9. Stare durmitorske kuće

Durmitor jeste kao nebesko stepenište, staro milionima godina. Na tim stepenicima su izgarane udoline, popunjene vodom u vidu brojnih jezera ili kakvi meandri rijeka, koji se strmo svaljuju u još niže udoline, kanjone, niz litice nabujale borovima baš kao što su stabla nabujala mahovinama. A ispod zemlje, mreža jama čiji najveći dio će zauvijek ostati misterija.

Stojimo u vremenu brzih promjena, uronjeni u dubinu misli što nastaju iz pogleda ka masivu. On ponosit a mi zabrinuti. Suprotno starim vremenima kad je narod bio ponosit a on brinuo o njima.

fotografija-10.-pogled-sa-pitomina-ka-sumama-oko-crnog-jezera Fotografija 10. Pogled sa Pitomina ka šumama oko Crnog jezera   

 


Print

Konkurs za novinarske radove se produžava do 25. oktobra

on .

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) produžava konkurs za novinarske radove, koji bi se bavili problemima očuvanja Skadarskog jezera do 25. oktobra, kao i rok za predaju priča do 10. decembra.

Print

Zaštita prirode u stvarnosti i na papiru

on .

Proglašenje a zatim i efikasno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima, srž je očuvanja biodiverziteta pa samim tim i ekosistemskih usluga. Snadbijevanje hranom, čistom vodom, zaštita od erozije, poplava, ublažavanje i prilagođavanje na klimatske promjene, samo su neke od usluga koje dobijamo od prirode. Nažalost, uprkos njenom nemjerljivom i esencijalnom značaju, zaštita prirode u Crnoj Gori i dalje ostaje marginalizovana.

Print

Ptice lete, pa će se snać’

on .

Učešće javnosti u procesima odlučivanja o aktivnostima koje utiču na okolinu, jedan je od najvažnijih mehanizama zaštite prirode. Javne rasprave su namijenjene svima nama koji nismo direktni donosioci odluka i naše pravo da na njima učestvujemo snažan je alat u borbi za očuvanje naših najvrijednih resursa.

Print

Prvo telemetrijsko praćenje mrkog medvjeda u PP Piva

on .

U sklopu projekta „Bear in Mind – Bringing environmental actions for the biodiversity protection across the borders" finansiranog od strane Evropske unije, u cilju telemetrijskog praćenja putem satelita uhvaćena je i GPS odašiljačem označena jedinka mrkog medvjeda (Ursus arctos). Radi se medvjedu uhvaćenom na prostoru parka prirode "Piva", a pratiće se njegovo kretanje, stanište, dinamika ishrane, kao i druge, naučno interesantne navike.

Print

Konkurs za istraživačke radove o problemima očuvanja Skadarskog jezera

on .

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) raspisuje konkurs za novinarske radove, odnosno pruža jednokratnu novčanu podršku za novinare/novinarke koji bi se posvetili istraživanju problematike zaštite prirode, sa posebnim akcentom na probleme očuvanja nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Print

Preko 100 000 građana traži da UN prizna novo ljudsko pravo - pravo na zdravu planetu!

on .

Građani iz cijelog svijeta traže da se pravo na čistu i zdravu životnu sredinu učini Univerzalnim ljudskim pravom. Preko 100 000 ljudi već je potpisalo peticiju.

Kampanju podržavaju organizacije civilnog društva iz preko 100 zemalja, a trajaće do 2023. godine, kada se očekuje da ovo pravo bude dodato Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 23% globalnih smrtnih slučajeva povezano je sa oštećenjem i uništavanjem našeg prirodnog okruženja, dok stotine miliona ljudi pati od bolesti povezanih s nezdravom i neprirodnom životnom sredinom. Klimatske promjene rezultiraju češćim i intenzivnim olujama, sušama, šumskim požarima i porastom nivoa mora, što zauzvrat ugrožava živote milijardi ljudi. O potrebi da pravo na zdravu životnu sredinu bude ljudsko pravo, govori i činjenica da aktuelna pandemija COVID-19 vuče korijene iz gubitka staništa i ilegalne trgovine divljim životinjama.

Ovo novo ljudsko pravo može pomoći da se obijezbedi globalni zeleni oporavak koji je svijetu potreban za obnovu društva. Svi zainteresovani građani koji želi dati svoj doprinos kampanji, mogu potpisati peticiju putem link-a koji se nalazi OVDJE.

Print

Reagovanje zbog nepreciznih informacija objavljenih povodom aktuelnih požara

on .

Centar za zaštitu i proučavanje ptica je, povodom požara koji su zahvatili područje NP Skadarsko jezero, dao izjavu dnevnom listu Pobjeda, a koja je zatim preuzeta i objavljena od strane još nekoliko medija. Izjava je pisana sa ciljem da se javnost informiše o mogućim posljedicama po biodiverzitet na ovom lokalitetetu. Na kraju našeg saopštenja dodate su informacije o periodu nastanka i gašenja požara koje u nastavku prenosimo:

„Požar na lokalitetu Skadarskog jezera i Virpazara zajedničkom akcijom Službe zaštite i spašavanja Bar, Direktorata za vanredne situacije i nadzornika Službe zaštite NP Skadarsko jezero ugašen je u ponedjeljak. Rasplamsao se u noći između nedjelje i ponedjeljka usljed jakog vjetra."

Navedena informacija nije dovoljno precizna i jasna, te ne daje pravu sliku dešavanja. Naime, požar je nastao u noći između četvrtka i petka i usljed jakog vjetra trajao je sve do utorka ujutru kada je ugašen. Dakle, požar je trajao skoro pet dana a ne dva kako se može zaključiti iz nedovoljno precizne konstatacije koja se našla kao zaključak saopštenja CZIP-a.

120081723 3714025128607472 7674636446540050362 o

banervolonter