Najviša jela (????? ????) nalazi se u bukovo-jelovim šumama na sjeveroistoku Nacionalnog parka Biogradska gora. Ne samo da je najviše drvo ove vrste na svijetu, već je njeno stablo jedno od najvećih u Evropi, sa zapreminom od 75–80 m3 – otprilike koliko i osamnaesti po veličini četinar na pacifičkoj obali Sjeverne Amerike, velika jela (????? ???????). Jela je pronađena i izmjerena 2018. godine tokom istraživanja fondacije Giant Trees, kada je utvrđeno da obim stabla iznosi čitavih 7,13 m, a starost procjenjena na 520 godina.
Prošlog ljeta smo u srcu Skadarskog jezera označili ibisa Plevicu satelitskim odašiljačem, ili rančićem za ptice, kako ga mi zovemo. Rančić nam je otkrio fascinantne podatke – Plevica je krenula na migraciju i za samo 54 sata i 20 minuta preletjela Sredozemno more do obale Afrike, pa preko Libije, Sahare, Alžira i Nigera stigla sve do Malija – i iz cuga prešla skoro 3000 km! Maksimalna brzina od čak 100 km/h dovela ju je do rijeke Niger, gdje je i odlučila da odmori – potpuno zasluženo! Nastavljamo da pratimo njen put i učimo o neverovatnim migracijama ptica
U koloniji mrava svi su ženke! Mužjaci se pojavljuju samo jednom godišnje u sezoni parenja – izlete iz kolonije tokom masovnog “svadbenog leta”, oplode matice i onda počinju da odumiru. Radna kasta, odnosno mravi “radilice” su ženke, ali bez reproduktivnih sposobnosti, jer se njihova metamorfoza iz larve u adulta dešava u posebnim uslovima, pod nižim temperaturama, dok im se selektivno uskraćuje hrana. Zbog toga mrav ne razvije funkcionalne reproduktive organe i ostale karakteristike reproduktivnih ženki, odnosno matica. Fascinantna pojava, zar ne?
Najjače čulo vukova je njihov njuh, koji je oko 100 puta snažniji od ljudskog! U životu vukova miris igra veoma važnu ulogu – po njemu mogu locirati plijen, druge članove čopora ili neprijatelje. Govori im da li su drugi vukovi bili na teritoriji, otkriva njihovu starost i reproduktivni status, jesu li to mužjaci ili ženke, te prije koliko su ih posjetili. Za to su zaslužne specijalizovane žlijezde, čiji je miris lična karta vuka, njegov individualni identitet, baš kao što su nama otisci prstiju.
Dalmatinski ili kudravi pelikan najveća je vrsta pelikana, smatra se najvećom močvaricom na svijetu, a sa svojih 10 kg i jedna od najtežih letećih ptica! Gularna kesa, odnosno narandžasta vreća koju pelikan ima u dnu grla može da primi čak 11 litara vode, a pritom pelikanima služi i kao klima uređaj! Kada su temperature visoke, otvaraju kljunove pulsirajući svojom kesom kako bi isparavanjem ubrzali hlađenje. Ove nevjerovatne ptice gnijezde kod nas, i to samo u u strogom rezervatu prirode u NP Skadarsko jezero, dok se nadamo da će i splavove na Ulcinjskoj solani uskoro prihvatiti kao svoj dom.
8. oktobar je Svjetski dan ptica selica, a mi ćemo ga posvetiti našem prvom komšiji – gospodinu ćuku (lat. Otus scops). Iako mala sova, dužine svega dvadesetak centimetara, a težine u prosjeku 100g, uspijeva da svake godine pređe hiljade kilometara do Afrike i nazad – i to isključivo noću! Tokom migracija ptice nailaze na brojne prepreke, zato držimo fige za uspješan let, pa da s proljeća uživamo u dobro poznatom ću-ću-ću.
Patuljasti miš (???????? ???????) je najmanji glodar Evrope, a njegovo gnijezdo je pronađeno na padinama Zeletina. Ovo je prvi nalaz nakon više od 40 godina i ujedno prvi za sjever naše države! Ovaj mišić gradi specifična okrugla gnijezda, veličine od 8 do 10 cm u prečniku, sa malim ulazom, od svega 2 cm. Gnijezdo je obično pričvršćeno na stabljike visoko iznad tla, a koristi se za odmaranje ili podizanje mladih. Nakon reprodukcije, patuljasti miš se „seli“ u svoju jazbinu u zemlji.
Da li ste znali da smokva ne može opstati bez svoje ose? Smokva je zapravo cvijet koji raste prema unutra, nakon čega se formira plod. Kada ose koje oprašuju smokvu jednom uđu u cvijet radi polaganja svoje larve, tu zauvijek i ostaju. Bebice ose će kasnije prokopati tunel i napustiti smokvu. Ne brinite – kada zagrizete sočnu smokvu nećete naići na uginulu smokvinu osu, jer će smokva do sazrijevanja razgraditi njene ostatke.
Da li ste znali da se vidre mogu pohvaliti najgušćim krznom među životinjama? Na svijetu živi 13 različitih vrsta vidri od kojih su neke izuzetno ugrožene, poput vidre dlakavog nosa. Sam naziv ove ugrožene vrste dovoljno govori da kod njih dlake ne oskudjevaju. Krzno vidre je gusto, glatko i vodootporno, tamnosmeđe boje sa svijetlom dlakom na trbušnoj strani, sa oko 50.000 dlaka na cm².
Da li ste znali da mišar pojede 10.000 glodara godišnje? Često ćete čuti kako poljoprivrednici hvale efikasnost nekog rodenticida za suzbijanje glodara, da ćete se i sami naći u čudu i pomisliti da osim otrova nema alternative. Pazite, to je zamka! Priroda ima riješenje, a ono se naziva “prirodni balans”. Kada dođe do takozvanih “mišjih godina”, tj. prenamnoženja glodara, ptice grabljivice odmah prepoznaju to izobilje hrane i uvećavaju broj mladunaca u leglu. Zaključak je: rast broja glodara prati i rast grabljivica koje se njima hrane, što dovodi do fer odnosa i balansa u prirodi. Zato u svoju njivu, pašnjak ili livadu postavite “T” stajalice sa kojih će ptice grabljivice moći da vrijebaju glodare, ili još bolje – paralelno sa “T” stajalicom u uglu njive posadite drvo.
Da li ste znali da medvjedi imaju svoje oglasne table? Sigurno imate svoj omiljeni put kojim idete do posla, škole, prodavnice. Ali, nismo jedini koji koriste utabane staze, imaju ih i krupne zvijeri, kao što je mrki medvjed (Ursus arctos). Kao i nas ljude, i medvjede prate oglasi, reklame, bilbordi sa raznim porukama, samo su kod medvjeda poruke ispisane kandžama po stablima drveća, najčešće blizu već utabanih staza. Ove poruke su prošarane mirisnim notama i dlakom zaostalom od češanja po stablu. Takvo drveće možemo smatrati njihovim oglasnim tablama, gdje ostavljaju informacije o svojoj veličini, snazi, polu i druge detalje koje njihovi rođaci medvjedi veoma dobro razumiju. Nerijetko određena stabla postaju redovna stanica generacijama medvjeda preko koje oni komuniciraju sa drugim jedinkama.
Da li ste znali da je u Crnoj Gori registrovano čak 353 vrste ptica? Do sada su kod nas zabilježene 353 vrste ptica, od čega njih 227 pripada sigurnim gnjezdaricama. Prema nedavno objavljenoj Crvenoj listi ptica Crne Gore, 48 vrsta spada u ranjivu kategoriju, ugroženo je sedam, a kritično ugroženoj skupini pripada 15 vrsta. Ptice koje su ponijele neslavnu titulu “kritično ugrožene” i koje zahtijevaju posebne mjere kako bi se njihov status popravio su: crvena čaplja, bijela roda, šarena utva, patka kašikara, sivi soko, mali barski petlić, ostrigar, sabljarka, zijavac, morski žalar, vivak, riječni galeb, mala čigra, modrovrana, velika ševa i žbunjar. Više o ugroženim vrstama ptica Crne Gore pročitajte u Crvenoj listi ptica Crne Gore.
Da li ste znali da se na tijelu bjelogrudog ježa nalazi 5.000 bodlji? Kada čujete da nešto šuška noću u lišću ili travi nemojte paničiti! Može biti bezopasni bjelogrudi jež. Bijelo nježno krzno na stomaku ovog kratkonogog zdepastog sisara štiti vojska sačinjena od 5.000 kopljanika! Bodlje ježevima služe isključivo za samoodbranu i nisu otrovne. Ježeve karakteriše izuzetno dobar sluh i njuh, tako da će se potruditi da ga ne primijetite, a ako dođe do kontakta upotrebiće svoju specijalnu sposobnost i sklupčaće se u loptu strpljivo čekajući da opasnost prođe. Budući da su noćne životinje, često stradaju u saobraćaju. Zato vozite oprezno, jer, nažalost, ovih 5.000 bodlji nije dovoljno da ježa sačuva od automobilskih guma.
Da li ste znali da postoji leptir koji migrira? Kada biste dobili zadatak da navedete nekoliko životinja koje tokom svog života aktivno migriraju na velike razdaljine, vjerovatno bi vam na pamet prvo pale ptice, zatim neke vrste sisara, ribe… A da li bi vam na pamet pao leptir? Iako na prvi pogled veoma nježan, afrički monarh može da preleti i više hiljada kilometara na svom migratornom putu. Baš poput ptica, i ovaj leptir migrira dvosmjerno. Iako monarh neće doživjeti da se vrati na mjesto izlijeganja, njegovi potomci će nastaviti i takođe migrirati putem svojih predaka.
Da li ste znali da vodomar lovi žmureći? Ovaj strpljivi pecaroš napada svoj plijen munjevitom brzinom, tako da ne mora ni oči da otvara. Ovako bi možda zvučala vodomarova lovačka priča, ali realnost je ipak malo drugačija. Vodomar prilikom zaranjanja navlači treći očni kapak – bjeličastu ili providnu membranu koja formira unutrašnji kapak kod ptica, gmizavaca i nekih sisara. Ona služi da oko zaštiti od prašine, prilikom zarona, te da održi vlažnost. Iako podvodni vid nije tako oštar kao van vode, za vodomara je važnije da može da procjeni udaljenost plijena u pokretu, nego da ima jasnu sliku. Zato ćemo ga često vidjeti kako kliže glavom prije zaranjanja, kako bi tačno procjenio dubinu na kojoj se plijen nalazi.
Da li ste znali da vlastelica ima najduže noge u odnosu na tijelo? U svijetu ptica, vlastelica se ponosi najdužim nogama – kada bi se organizovalo hodanje na štulama, ovoj ptici one ne bi trebale! Duge crvene noge nose tijelo koje je, osim crnih krila, gotovo u potpunosti bijelo. Vlastelica se takođe može pohvaliti i dugim tankim kljunom. Nastanjuje plitke lagune, solane, močvare, bare, jezera, razlive rijeka, ali i taložnike otpadnih voda, na kojima se pretežno hrani vodenim beskičmenjacima.
Ne kaže se slučajno “zaljubljen k’o tetrijeb”! Budući da se radi o najvećoj koki Evrope, onda ni ljubav ne može biti mala. A da bi došlo do prave ljubavi, i kod tetrijeba treba da se složi puno kockica! Kako bismo im olakšali, odlučili smo da mladim tetrjebima objedinimo naše savjete u recept za zavođenje. Pažnja! Ako naiđete na tetrjeba u šumi i vidite da se čudno ponaša, znajte da je poslušao savjete iz recepta. Nemojte se zadržavati, već se mirno udaljite i dopustite tetrijebu da osvoji ženku svojim plesnim koracima koji ostavljaju bez daha.
