Sječa u srcu Zeletina: Zaštita čeka u fioci, dok prašume nestaju

I pored činjenice da je Centar za zaštitu i proučavanje ptica podnio Inicijativu za zaštitu Zeletina i Visitora u maju 2022.godine, to ne sprečava „valorizatore“ da ovaj budući Park prirode nemilosrdno pustoše. Prošlo je više od godinu dana kako Inicijativa skuplja prašinu u fiokama tri lokalne samouprave koje dijele bogatstvo čije istinske vrijednosti očigledno nisu svjesni. U međuvremenu, do nekadašnjeg srca netaknute prašume Zeletina stigli su putevi, sječa, otpad, vatra i šumski haos – nemili prizori koji odudaraju od prirodnog sklada koji smo na tom terenu poznavali kada smo vršili istraživanja i pripremali studiju biodiverziteta, odnosno, osnovu za njenu zaštitu.

Umjesto podataka koji bi potvrdili da je riječ o šumi prašumskog karaktera, na licu mjesta su nas dočekali poražavajući prizori. Oni su ogledalo aktivnosti nezasitih ljudi koji su načeli i urušili prašumu te samim tim ozbiljno ugrozili njen opstanak. Put je probijen do lokaliteta Debela žila (gazdinska jedinica Kutska rijeka) gdje je i izvršena sječa većeg broja stabala impozantne veličine i starosti, o čemu svjedoče preostali panjevi.

Ovim putem apelujemo da se put blokira i hitno zaustave sve aktinosti koje se tiču eksplotacije šuma na ovom lokalitetu, obzirom na otvorenost i ranjivost ovog područja nakon probijanja puta.

Šume Zeletina napadnute su još 2016., sa druge strane planine, kada je sječa planirana u odeljenjima 23, 24, 25, 26 (Gazdinska jedinica Piševska rijeka – Zeletin) da bi se uz veliki otpor mještana ista spriječila nakon što je sječa sprovedena u odeljenju 23. Tada je napravljena pustoš, uništeno vodoizvorište i načeta netaknuta prašuma, a kasnije je sličnu sudbinu dočekalo i odjeljenje 54 i 55 u okviru opštine Plav, gazdinske jedinice Čakor – Visitor.  

Sudbina crnogorskih prašuma, koje imaju međunarodni značaj, nažalost nije prepoznata od šumarskog sektora koji već decenijama ignoriše sve druge funkcije šuma, osim proizvodnih. Iako zakon tretira sedam ekoloških funkcija i 11 socijalnih, šumarski sektor ne vidi dalje od jedine funkcije šume koja im donosi novčanu dobit.

Čest izgovor za poharu šuma, jeste da se radi o nezaštićenim područijima, ali zapravo u teškoj realnosti Crne Gore imamo uništene parkove prirode kao što je situacija na Komovima. U slučaju Zeletina, imamo i stepen međunarodnog prepoznavanja značaja biodiverziteta pa stoga ima status Emerald područja koje štiti Bernska konvencija, i koje će izvjesno biti Natura 2000 područje.

Podsjetimo da su prašume među najugroženijim ekosistemima, posebno u Evropi gdje je preostalo samo 3% ovakvih očuvanih šuma na čitavom kontinentu. Između ostalog Balkansko poluostrvo, „vruća tačka“ biodiverzitata, igra važnu ulogu u očuvanju ovih lokacija. I dok Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija imaju mrežu prašuma, nacionalno prepoznatu i zaštićenu, Crna Gora nikad nije pokrenula inicijativu da zaštiti prašumske rezervate, stoga imamo samo ono što se nalazi u okvru nekog od nacionalnih parkova. Van toga, brojni su lokaliteti prašuma koje su bile i ostaju poligon za eksplotaciju šume, u brojnim slučajevima nepovratno izgubljene.