1.300 vrsta, slijepi miševi spadaju u drugu po veličini grupu sisara. U Crnoj Gori su registrovane ukupno 32 vrste i svaka je, prema nacionalnom zakonodavstvu, strogo zaštićena.
Svi slijepi miševi pripadaju redu Chiroptera, što prevedeno sa latinskog znači oni koji lete rukama (chrion– ruka; pteron– krilo) i predstavljaju jedine sisare koji imaju sposobnost aktivnog letenja. Ove životinje imaju po pet prstiju, između njih, ali i duž ruke, noge pa sve do repa proteže se tanka membrana pomoću koje lete. Druga su po veličini grupa sisara sa preko 1.300 vrsta, a u Crnoj Gori su registrovane ukupno 32 vrste.
Svaka vrsta slijepog miša je prema nacionalnom zakonodavstvu strogo zaštićena. Osim toga, nalaze se na mnogo internacionalnih direktiva, konvencija i sporazuma kojima se države potpisnice obavezuju da štite slijepe miševe i njihova staništa. Crna Gora je jedna od potpisnica svih tih sporazuma.
Rasprostranjeni su na svim kontinentima, osim na Antarktiku, a žive u pećinama, šupljinama drveća, ispod kore drveća, na granama drveća, pa čak i u objektima koji su produkt ljudskog djelovanja poput mostova, bunara, rudnika, tavana i napuštenih kuća.
U Crnoj Gori ih zovemo slijepi miševi, međutim, oni zbilja nijesu slijepi. Generalno, najprihvatljiviji naziv je ljiljci, budući da oni nisu ni slijepi, a ni miševi.
Socijalna organizacija je različita, neke vrste žive same, ali najčešće su grupisani u klastere i kolonije. Razlikuju se i u fizičkom izgledu i te razlike su zadivljujuće – od prostojih mišolikih do širokog asortimana izraslina na nosu u obliku potkovice.
Upravo svog svog skrivenog načina života i danas imaju lošu reputaciju. Za ove vrste se vezuje to da su slijepi, da se zapetljavaju u kosu i da piju krv. Sve navedene tvrdnje su apsolutno netačne. Slijepi miševi nisu slijepi, međutim, ne oslanjaju se u svom letu na očni vid. Upravljaju se i orjentišu uz pomoć eholokacije. Kroz usta i nos ispuštaju frekvencije koje se u prostoru odbijaju o objekte i vraćaju do slijepih miševa. Na osnovu takve povratne informacije oni stvaraju savršenu sliku okoline u kojoj se nalaze. Naravno, ljudsko uho ne može registrovati ove zvuke, pa u tu svrhu naučnici biolozi koji se bave proučavanjem slijepih miševa koriste posebne uređaje koji se zovu detektori. Kasnije, ti zvukovi se analiziraju u specijalizovanim kompjuterskim programima pomoću kojih se može zaključiti o kojoj vrsti ili grupi slijepih miševa se radi. Najbolji su prirodni navigatori i u stanju su da izbjegnu i nešto što je čak četiri puta tanje nego dlaka. Dakle, ne zapetljavaju se u kosu.
Ishrana slijepih miševa veoma je raznovrsna: voće, nektar, insekti, čak i krv (samo tri vrste se hrane lizanjem krvi i naseljavaju Južnu Ameriku). Svi slijepi miševi koji žive na prostoru Crne Gore hrane se noćnim insektima. Takođe, indikatori su zdrave životne sredine i prirodan su regulator brojnosti noćnih insekata. Procjenjuje se da jedan mali gradski slijepi miš za jednu noć pojede i do šest hiljada komaraca. Osim komarcima, hrane se i raznim bubama koje napadaju orah, badem, pirinač, pamuk, kukuruz, kafu, šećernu repu, parazdaj, krastavac, pasulj…
Hibernacija (padanje u zimski san), osim za medvjeda i još neke vrste sisara, važi i za slijepe miševe. Razlog tome je da njihova hrana (insekti) nije dostupna u zimskom periodu. Fantastično je kako se oni adaptiraju na takve uslove. Naime, tokom hibernacije, slijepi miševi svoju tjelesnu temperaturu izjednače sa temperaturom okoline, a otkucaji srca padaju sa 200 na dva do tri u minuti. U takvom stannju, najčešće u pećinama, slijepi miševi provode zimu do proljeća kada njihova hrana opet postaje dostupna.
Šišmiš je član naše družine plišanića! U pitanju je igračka poznatog brenda Wild Republic. Kupovinom ovog proizvoda pomažete naš rad na zaštiti prirode.
Interesantne činjenice
- Najstariji zabilježen slijepi miš bio je star 41 godinu i živio je u jednom dijelu Sibira.
- U svijetu postoji preko 1300 vrsta slijepih miševa i čine 1/3 ukupne faune sisara.
- Proračunato je da se očuvanjem slijepih miševa uštedi 3.7 do 54 milijarde eura koje bi se trošile na insekticide.
- Najmanji slijepi miš Craseonycteris thonglongyai teži svega 2 grama.
- Brazilski golorepi slijepi miš Tadarida brasiliensis može da leti brzinom i do 100km/h
- U Crnoj Gori registrovane su 32 vrste slijepih miševa i svaka je zaštićena nacionalnim i internacionalnim zakonima!
- Pećina u Teksasu, The Bracken Bat Cave, poznata je po tome što u njoj živi najveća do danas poznata kolonija – preko 20 miliona jedinki.
- Slijepi miševi čuju frekvencije između 20 kHz i 120 kHz
Pripremila: Belma Šestović
Objavljeno u 1. broju magazina Crvendać
Hej! Ako ti se svidio ovaj tekst onda bi ovo moglo da te zanima
