BioVal otkriva

BioVal otkriva

Najviša jela (𝘈𝘣𝘪𝘦𝘴 𝘢𝘭𝘣𝘢) nalazi se u bukovo-jelovim šumama na sjeveroistoku Nacionalnog parka Biogradska gora. Ne samo da je najviše drvo ove vrste na svijetu, već je njeno stablo jedno od najvećih u Evropi, sa zapreminom od 75–80 m3 – otprilike koliko i osamnaesti po veličini četinar na pacifičkoj obali Sjeverne Amerike, velika jela (𝘈𝘣𝘪𝘦𝘴 𝘨𝘳𝘢𝘯𝘥𝘪𝘴). Jela je pronađena i izmjerena 2018. godine tokom istraživanja fondacije Giant Trees, kada je utvrđeno da obim stabla iznosi čitavih 7,13 m, a starost procjenjena na 520 godina.


Prošlog ljeta smo u srcu Skadarskog jezera označili ibisa Plevicu satelitskim odašiljačem, ili rančićem za ptice, kako ga mi zovemo. Rančić nam je otkrio fascinantne podatke – Plevica je krenula na migraciju i za samo 54 sata i 20 minuta preletjela Sredozemno more do obale Afrike, pa preko Libije, Sahare, Alžira i Nigera stigla sve do Malija – i iz cuga prešla skoro 3000 km! Maksimalna brzina od čak 100 km/h dovela ju je do rijeke Niger, gdje je i odlučila da odmori – potpuno zasluženo! Nastavljamo da pratimo njen put i učimo o neverovatnim migracijama ptica


U koloniji mrava svi su ženke! Mužjaci se pojavljuju samo jednom godišnje u sezoni parenja – izlete iz kolonije tokom masovnog “svadbenog leta”, oplode matice i onda počinju da odumiru. Radna kasta, odnosno mravi “radilice” su ženke, ali bez reproduktivnih sposobnosti, jer se njihova metamorfoza iz larve u adulta dešava u posebnim uslovima, pod nižim temperaturama, dok im se selektivno uskraćuje hrana. Zbog toga mrav ne razvije funkcionalne reproduktive organe i ostale karakteristike reproduktivnih ženki, odnosno matica. Fascinantna pojava, zar ne?


Najjače čulo vukova je njihov njuh, koji je oko 100 puta snažniji od ljudskog! U životu vukova miris igra veoma važnu ulogu – po njemu mogu locirati plijen, druge članove čopora ili neprijatelje. Govori im da li su drugi vukovi bili na teritoriji, otkriva njihovu starost i reproduktivni status, jesu li to mužjaci ili ženke, te prije koliko su ih posjetili. Za to su zaslužne specijalizovane žlijezde, čiji je miris lična karta vuka, njegov individualni identitet, baš kao što su nama otisci prstiju.


Dalmatinski ili kudravi pelikan najveća je vrsta pelikana, smatra se najvećom močvaricom na svijetu, a sa svojih 10 kg i jedna od najtežih letećih ptica! Gularna kesa, odnosno narandžasta vreća koju pelikan ima u dnu grla može da primi čak 11 litara vode, a pritom pelikanima služi i kao klima uređaj! Kada su temperature visoke, otvaraju kljunove pulsirajući svojom kesom kako bi isparavanjem ubrzali hlađenje. Ove nevjerovatne ptice gnijezde kod nas, i to samo u u strogom rezervatu prirode u NP Skadarsko jezero, dok se nadamo da će i splavove na Ulcinjskoj solani uskoro prihvatiti kao svoj dom.


8. oktobar je Svjetski dan ptica selica, a mi ćemo ga posvetiti našem prvom komšiji – gospodinu ćuku (lat. Otus scops). Iako mala sova, dužine svega dvadesetak centimetara, a težine u prosjeku 100g, uspijeva da svake godine pređe hiljade kilometara do Afrike i nazad – i to isključivo noću! Tokom migracija ptice nailaze na brojne prepreke, zato držimo fige za uspješan let, pa da s proljeća uživamo u dobro poznatom ću-ću-ću.


Patuljasti miš (𝑀𝑖𝑐𝑟𝑜𝑚𝑦𝑠 𝑚𝑖𝑛𝑢𝑡𝑢𝑠) je najmanji glodar Evrope, a njegovo gnijezdo je pronađeno na padinama Zeletina. Ovo je prvi nalaz nakon više od 40 godina i ujedno prvi za sjever naše države! Ovaj mišić gradi specifična okrugla gnijezda, veličine od 8 do 10 cm u prečniku, sa malim ulazom, od svega 2 cm. Gnijezdo je obično pričvršćeno na stabljike visoko iznad tla, a koristi se za odmaranje ili podizanje mladih. Nakon reprodukcije, patuljasti miš se „seli“ u svoju jazbinu u zemlji.


Da li ste znali da smokva ne može opstati bez svoje ose? Smokva je zapravo cvijet koji raste prema unutra nakon čega se formira plod. Ose koje oprašuju smokvu kada jednom uđu u cvijet radi polaganja svoje larve tu zauvjek i ostaju. Bebice ose će kasnije prokopati tunel i napustiti smokvu. Ne brinite, kada zagrizete sočnu smokvu nećete naići na uginulu smokvinu osu jer će smokva do sazrevanja razgraditi njene ostatke.


Da li ste znali da se vidre mogu pohvaliti najgušćim krznom među životinjama? Na svijetu živi 13 različitih vrsta vidri od kojih su neke izuzetno ugrožene kao što je vidra dlakavog nosa. Sam naziv ove ugrožene vrste dovoljno govori da dlake kod vidri ne oskudjevaju. Ali i među vidrama ima najdlakavija od najdlakavijih, u pitanju je morska vidra koja na djelovima tjela sa najgušćim krznom, ima čak milion dlaka po kvadratnom inču.


Da li ste znali da mišar pojede 10.000 glodara godišnje? Često ćete čuti kako poljoprivrednici hvale neki rodenticid za suzbijanje glodara. Toliko hvale njegovu efikasnost da ćete se i sami naći u čudu da pomišljate da nema alternative osim otrova. Pazite, to je zamka! Priroda ima riješenje a ono se naziva “prirodni balans”. Kada dođe do prenamnoženja glodara, takozvanih “mišijih godina”, ptice grabljivice, koje se poput mišara hrane glodarima, odmah prepoznaju to izobilje hrane i uvećavaju broj mladunaca u lijeglu. Zaključak je da rast broja glodara prati i rast grabljivica koje se njima hrane što dovodi do fer odnosa i balansa u prirodi. Zato u svoju njivu, pašnjak ili livadu postavite “T” stajalice sa kojih će ptice grabljivice moći da vrijebaju glodare, ili još bolje paralelno sa “T” stajalicom u uglu njive posadite drvo.


Da li ste znali da medvjedi imaju svoje oglasne table?


Da li ste znali da je u Crnoj Gori registrovano čak 353 vrste ptica? Dosad su u Crnoj Gori registrovane 353 vrste ptica, od čega su njih 227 sigurne gnjezdarice. Prema nedavno objavljenoj Crvenoj listi ptica Crne Gore 48 vrsta spada u ranjivu kategoriju, ugroženo je 7, a kritično ugroženoj skupini pripada 15 vrsta. Ptice koje su ponjele neslavnu titulu “ktitično ugrožene” i koje zahtevaju posebne mjere kako bi se njihov status poravio su: crvena čaplja, bjela roda, šarena utva, patka kašikara, sivi soko, mali barski petlić, ostrigar, sabljarka, zijavac, morski žalar, vivak, riječni galeb, mala čigra, modrovrana, velika ševa i žbunjar. Više o ugroženim vrstama ptica Crne Gore pročitajte u Crvenoj listi ptica crne Gore.


Da li ste znali da se na tjelu bjelogrudog ježa nalazi 5.000 bodlji? Kada čujete da nešto šuška noću u lišću ili travi nemojte paničiti! Može biti bezopasni bjelogrudi jež. Bjelo nežno krzno na stomaku ovog kratkonogog zdepastog sitnog sisara štiti vojska sačinjena od 5.000 kopljanika! Bodlje ježevima služe isključivo za samoodbranu i nisu otrovne. Karaktetiše ih izuzetno dobar sluh i njuh tako da će se potruditi da ga ne primjetite, a ako dođe do kontakta upotrebiće svoju specijalnu sposobnost i sklupčaće se u loptu strpljivo čekajući da opasnost prođe. Budući da su noćne životinje često stradaju u saobraćaju. Zato vozite oprezno jer ovih 5.000 bodlji nije dovoljno da ježu sačuva živu glavu kada na njega nagaze automobilske gume.


Da li ste znali da postoji leptir koji migrira? Kada biste dobili zadatak da navedete nekoliko životinja koje aktivno migriraju tokom svog života na velike razdaljine verovatno bi vam na pamet prvo pale ptice, zatim neke vrste sisara, ribe… A da li bi vam na pamet pao leptir? Iako na prvi pogled veoma nežan, leptir afrički monar može da preleti i više hiljada kilometara na svom migratornom putu. Kao i ptice i afrički monarh migrira dvosmerno, iako leptir neće doživeti da se vrati na mesto izleganja njegovi potomci izleženi na putu takođe će migrirati putem svojih predaka.


Da li ste znali da vodomar lovi žmureći? Ovaj strpljivi pecaroš napada svoj plen munjevitom brzinom tako da ne mora ni oči da otvara. Ovako bi zvučala vodomareva lovačka priča, realnost je malo drugačija. Vodomar prilikom zaranjanja navlači treći očni kapak, beličastu ili providnu membranu koja formira unutrašnji kapak kod ptica, gmizavaca i nekih sisara. Može se povući preko oka kako bi se zaštitilo od prašine, održalo vlažnost ali i zaštitilo prilikom zarona.


Da li ste znali da vlastelica ima najduže noge u odnosu na tijelo? Kada bi se organizovalo hodanje na štulama ovoj ptici one ne bi trebale! Duge crvene noge nose telo koje je gotovo u potpunosti belo osim crnih krila. Takođe se može pohvaliti i dugim tankim kljunom. Nastanjuje plitke lagune, solane, močvare, bare, jezera, razlive reka ali i taložnike otpadnih voda, na kojima se pretežno hrani vodenim beskičmenjacima.


Ne kaže se slučajno zaljubljen ko tetrjeb! Budući da se radi o najvećoj koki Evrope onda ne može ni ljubav da bude mala. A da bi došlo do prave ljubavi kao i kod ljudi i kod tetrijeba treba puno kockica da se složi. Svako u životu ima bar jednu drugaricu ili drugara koji pružaju besplatne savjete kako osvojiti simpatiju, zato smo mi odlučili da budemo ti drugari i naše savjete mladim tetrjebima sastavimo u recept za zavođenje. Pažnja! Ako naiđete na tetrjeba u šumi i vidite da se čudno ponaša znajte da je poslušao savjete iz recepta, nemojte se zadržavati već se mirno udaljite. Jednostavno neki momenti zahtevaju intimu ljubavnika, zato drugarice i drugovi produžite dalje!