Šta je građanska nauka?

Građanska nauka predstavlja prikupljanje naučnih podataka od strane osoba koje nisu naučnici po zanimanju. Na ovaj način, svako može biti građanin naučnik i pomoći u sakupljanju važnih informacija o prirodi svoje države, ili čak svijeta.

Dobrovoljci iz zajednice su od posebne koristi na velikim, dugotrajnim projektima, kada naučnici moraju prikupiti informacije sa nekog velikog područja. U ovim situacijama, ukoliko ne postoji dovoljno kvalifikovanih naučnika koji mogu sami odraditi istraživanja, pomoć javnosti je od vitalnog značaja.

Često su zadaci vrlo jednostavni – npr. fotografisanje biljaka ili uočavanje ptica u vrtu, dok se za kompleksnije zadatke dobrovoljci obučavaju. Sva zapažanja i prikupljeni podaci se dostavljaju naučnicima kako bi ih dalje obradili i unijeli u posebne naučne baze.

Kako građanska nauka pomaže pticama?

Ptice se mogu vidjeti u skoro svakom dijelu svijeta i često prelaze ogromne udaljenosti. Građanska nauka nam može pomoći da ustanovimo broj ptica i kako se taj broj kreće širom svijeta. Pomoću ovakvih informacija možemo prepoznati ugrožene vrste i staništa i preventivno djelovati. Na primjer, posmatrači ptica u Evropi su doprinijeli otkriću da je Evropa izgubila oko 600 miliona ptica gnjezdarica u posljednih 40 godina, u velikoj mjeri zbog intenzivne poljoprivrede.

Još jedan način na koji građanska nauka pomaže pticama jeste podsticanje ljudi da vole i poštuju prirodu. Posmatranjem ptica i prirode i njihovim izučavanjem povećava se i vjerovatnoća da će građani razviti senzibilitet i zaštitnički odnos prema njima, te dalje prenositi svoje znanje i iskustva stečena učešćem u građanskoj nauci.  

Kako se uključiti?

Postoji mnogo različitih projekata i alata u oblasti građanske nauke. Širom svijeta koriste se razne mobilne aplikacije koje služe za obavještavanje o opasnostima po divlji svijet ili za bilježenje prisustva vrsta na određenom području. Za Crnu Goru će u narednom periodu biti dostupna aplikacija pod nazivom „BioVal – urbana priroda“, putem koje će građani imati mogućnost da zabilježe susrete sa vrstama gradskih sredina, kako biljkama tako i životinjama.

Još jedan od načina na koji svako može dati doprinos građanskoj nauci je unos podataka o migratornim vrstama poput bijele rode, seoske laste i laste bregunice, kukavice, pčelarice, čiope ili pak žalara blatarića na Spring Alive websajt (springalive.net). Na ovaj način građani pomažu pri utvrđivanju migratornih puteva ptica, koji se kasnije objedinjuju i prikazuju na Spring Alive mapi.

Da biste postali građanin naučnik ne morate biti ekspert. Međutim, kada učestvujete u projektima građanske nauke, potrebno je da pažljivo pratite smjernice, pokušate da ne uznemiravate život u divljini i uvijek obratite pažnju da unosite tačne podatke. Na ovaj način će vaša zapažanja biti izuzetno korisna, te će nam pomoći da usmjerimo akcije očuvanja i zaštite tamo gdje je to najviše potrebno.

Više informacija o Spring Alive projektu:

Spring Alive je međunarodni projekat organizovan od strane BirdLife International, svjetske organizacije za zaštitu ptica. Kampanja je usmjerena da pomogne djeci Evrope, Azije i Afrike, njihovim porodicama, prijateljima i učiteljima da se uključe u akcije očuvanja ptica i prirode i da razumiju potrebu međunarodne zaštite ptica selica. Osnovna komponenta Spring Alive je vebsajt www.springalive.net sa doprinosima učesnika iz više od 50 zemalja Evrope, Azije i Afrike. Svi građani, a posebno djeca i porodice, se ohrabreni su da posmatraju i bilježe dolazak sedam vrsta ptica selica svake godine: bijele rode, seoske laste i laste bregunice, kukavice, pčelarice, čiope i žalara blatarića. Spring Alive koordinira OTOP, BirdLife partner u Poljskoj, a ove godine je podržan od strane kompanije HedelbergCement. U Crnoj Gori, Spring Alive sprovodi Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).