Sa proljećem se rađa život, ali vrlo često i razne ideje da vrijedna područja treba „valorizovati“. Tako se i nismo začudili kada je Opština Tuzi najavila Javnu raspravu na temu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju „betonjerke“ (fabrike betona) na Ćemovskom polju. Ne časeći ni časa, odmah smo počeli sa pripremom odbrane domovine našeg Ćema. Srećom nismo bili jedini. Lokalna zajednica bila je spremna i čekala je podršku glasa prirode!
Dok polje vrvi od pjesme nekoliko vrsta ševa, dok su noćni potrci na gnijezdima okruženi najljepšim mirisnim orhidejama, neko je isplanirao da ovakvu harmoniju prirode pretvori u industrijsko ćoše. I to ne bilo kakvo. Izgradnja betonjerke donijela bi buku, prašinu, i navela mnoge druge nosioce sličnih ideja da se ugnijezde na ovom važnom području.
Ćemvsko polje je karstno polje i dio je Zetske ravnice sa karakteristikama pseudo-stepe i kao takvo predstavlja posljednjuoazu za specifične biljne i životinjske u Crnoj Gori. Preostali očuvani djelovi, koji ujedno najviše odgovaraju vrstama ptica koje gnijezde na tipičnom stepskom staništu, predstavljaju ostatke nekada velike i jedinstvene stepe u Crnoj Gori, na kojoj danas leži Podgorica i sva njena naselja, kao i plantaže vinove loze koje su zauzele veći dio ravnice. Preostali djelovi ovog područja danas su u opasnosti od nestajanja zbog ogromnih pritiska koji mu prijete svakodnevno. Pored ilegalnih deponija ičestih namjernih požara, najveću prijetnju polju predstavlja ilegalna i neplanska gradnja.
Na Ćemovskom polju žive veoma specifične vrste ptica. Velika ševa gnijezdi se samo na Ćemovskom polju, i nigdje drugo u Crnoj Gori. Ugrožena i osjetljiva na sve promjene u staništu, nestanak polja ovu vrstu izbrisao bi sa naše liste ptica zauvijek. Uz nju se gnijezdi i kratkoprsta ševa.
A tu je i noćni potrk, jedna od najrjeđih gnjezdarica u Crnoj Gori. Duge žute noge, krupne žute oči koje mu pomažu da bolje vidi u mraku kao i crno-bijela letna pera, ali možda najviše njegovo specifično ponašanje, su ono što ovu vrstu izdvajaju među mnogim značajnim na ovom području. Ova ptica šljukarica preferira gole otvorene terene, stepe, suve travnjake, šljunkovito tlo, pješčane dine i zaslanjena zemljišta. Noćni potrk je migratorna vrsta, gnježđenje započinje početkom aprila, a gnjezdilišta napušta krajem oktobra. Veoma je skrovita vrsta, a najaktivniji je u svitanje i u sumrak. Posljednjih decenija zabilježeno je opadanje populacije noćnog potrka u većem dijeluEvrope, a glavni razlog je intenzivna poljoprivreda i izgradnja. U Crnoj Gori, noćni potrk se gnijezdi na Ćemovskom polju, Ulcinjskoj solani i delti rijeke Bojane. Zbog svih pomenutih pritisaka koje trpi njegovo stanište, potrk se nalazi na Crvenoj listi ptica Crne Gore i opisan je kao ugrožena vrsta.
Kako bismo bolje razumjeli šta sve čeka potrke na Ćemovskompolju, posljednjih godina CZIP vrši monitoring ove vrste. Zato smo i jednoga od njih i obilježili GPS transmiterom i pomno pratili njegovo kretanje čak dvije godine. Najpoznatiji potrk Ćemovskog polja dao nam je veoma značajne podatke o veličini svoje gnijezdeće teritorije, migratornim rutama, i dao nam do znanja da je najveći patriota. Obje sezone potrk Ćemo je došao na identičnu lokaciju da nastavi sa podizanjem novog potomstva.
Na javnoj raspravi dočekala su nas zabrinuta lica lokalnog stanovništva koje ne želi da se gradi na zemlji koju koriste za ispašu stoke i ne žele buku i prašinu u blizini svojih domova.Oni žele da sačuvaju posljednje djelove netaknute prirode u svojoj okolini. Izgradnja betonjerke trajno bi devastirala ovo stanište što bi dovelo do gubitka vrsta koje su za njega vezane. Kada uzmemo u obzir prvobitnu površinu Ćemovskog polja koja se godinama smanjuje, smatramo da je neophodno omogućiti stvaranje uslova za zaštitu jedne od posljednjih pseudo-stepa u ovom dijelu Balkana ispunjavajući na taj način našu obavezu da, kao ekološki orijentisana država, zaštitu prirode i biodiverziteta stavimo iznad „privrednog razvoja“, barem u onim djelovima države gdje postoje određene specifičnosti i prirodna bogatstva, a kakvo ima Ćemovsko polje.
