U petak, 28. marta, potpisan je sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata uz očiglednu namjeru da naša najvrijednija područja budu predmet netransparentnih sporazuma i devastacije u korist interesa investitora.
Javnosti je neposredno prije potpisivanja sporazuma predstavljena ideja o „valorizaciji“ 12km Velike plaže i njenog zakupa u periodu od 99 godina. Međutim, ovaj sporazum se ne odnosi samo na projekat Velike plaže, već omogućava investitorima iz UAE da uđu na više lokacija širom Crne Gore o čemu ćemo vjerojatno biti informisani tek nakon sklopljenih dogovora i potpisanih ugovora iza zatvorenih vrata, ostavljajući nas bez mogućnosti da reagujemo.
Delta rijeke Bojane, Velika plaža i Ulcinjska solana predstavljaju jedno od najvažnijih područja biodiverziteta na Balkanu. Ova jedinstvena ekosistemska zona, gdje se rijeka uliva u Jadransko more, dom je brojnim ugroženim biljnim i životinjskim vrstama. Posebno je značajna kao stanište za migratorne ptice, koje ovdje nalaze utočište i hranu tokom selidbi, a ovdje ćete naći i pješčane dine, jedino preostalo stanište tog tipa u Crnoj Gori. Njena uloga za građane Crne Gore je mnogo veća od najavljenih, a nepotkrepljenih 30 milijardi eura investicija. Delta je bogata močvarama, pješčanim sprudovima i slanim lagunama, koje doprinose očuvanju ekološke ravnoteže. Pruža prirodnu zaštitu od erozije, poboljšava kvalitet vode, zemljišta i ublažava posljedice klimatskih promjena. Vrijednost koju ovo područje ima ne samo za lokalnu zajednicu već i za sve građane Crne Gore je neprocjenjiva. Njeno očuvanje ključno je za buduće generacije, jer degradacija ovog područja može dovesti do nepovratnog gubitka biodiverziteta i ekosistemskih usluga koje pruža kao i potencijala da se razvija od strane lokalne zajednice na održiv način. Ovo znači da ćemo, ako krenemo u agresivnu urbanizaciju Velike plaže, stvoriti uslove za buduće poplave, eroziju obale i druge nevolje od kojih nas ovaj ekosistem sada štiti. U tom procesu ćemo izgubiti mnogo, a sve zato da bi na našoj obali nastalo još jedno luksuzno naselje u kojem nećemo biti dobrodošli, osim možda kao jeftina radna snaga. Zašto da izgubimo jedinstveno prirodno okruženje da bi neko izgradio još jednu marinu kakvih ima svuda, i od koje će stvarne koristi imati samo strani investitor?
Prva ideja za investicije koja je entuzijastično predstavljena javnosti kao prilika koja se ne smije propustiti odnosi se na pomenuto područje Delte Bojane koja je prepoznata u svim relevantnim strateškim dokumentima Crne Gore kao područje od izuzetnog značaja koje je neophodno zaštititi zbog svoje jedinstvene biološke raznovrsnosti i ekološke vrijednosti. Pored toga, ova područja uživaju zaštitu na nacionalnom i međunarodnom nivou kroz statuse IBA, IPA, Ramsar, Emerald i potencijalne Natura 2000. Stoga smatramo krajnje neprimjerenim da se na ovom najvrijednijem prostoru, koji je već zaštićen važećim zakonodavstvom, planira potpuna i trajna devastacija. Nedopustivo je da se ignorišu i nepoštuju strateški planovi države Crne Gore koji se odnose na zaštitu prirodnih vrijednosti. Zbog toga pozivamo donosioce odluka da budu dosljedni u sprovođenju strateških planova.
Nacrt sporazuma između Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, kako je navedeno, predviđa da će zemljište za odabrane projekte biti obezbijeđeno „bez potrebe za javnim nadmetanjem, javnim tenderom ili drugim procedurama propisanim nacionalnim zakonodavstvom koje uređuje državnu imovinu“. Ovakva odredba stvara ozbiljne mogućnosti za korupciju, jer omogućava prodaju ili zakup državnog zemljišta putem direktnih pregovora iza zatvorenih vrata, bez transparentnosti i javnog nadzora.
Posebno nas zabrinjava činjenica da je ovaj dokument usvojen na elektronskoj sjednici Vlade i da još uvijek nije dostupan javnosti. Pored toga, sporazum predviđa prilagođavanje crnogorskog zakonodavstva potrebama odabranih projekata i investitora, što je direktno suprotno principima pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom.
Dodatan razlog za brigu je činjenica da Vlada već par mjeseci drži Prostorni plan Crne Gore u fioci i ne usvaja ovaj dokument koji je ključni za buduće planiranje prostora kao našeg najvažnijeg resursa. Naime, Prostorni plan Crne Gore važio je do 2020. godine, dok je proces izrade novog plana započet tek nekoliko godina kasnije. Njegov nacrt predstavljen je na javnoj raspravi koja je trajala od januara do aprila 2024. godine. Iako nijesmo zadovoljni predlogom ovog plana jer sadrži kontroverzna rješenja i uvodi izmjene kojima smo se u toku njegove izrade žustro protivili, moramo naglasiti da novi Prostorni plan Crne Gore i dalje nije usvojen, iz razloga koji nam nijesu poznati. Smatramo da je opravdano sumnjati da će, nakon javnih konsultacija koje su davno zaključene, dakle – iza zatvorenih vrata, biti naknadno izmijenjen u skladu sa nedavno najavljenim projektima koji nemaju uporište u javnom interesu (npr. novi grad na Veljem Brdu i velike investicije najavljenih arapskih investitora na 12km Velike plaže i njenog zaleđa). Smatramo da vršenje pritiska na obrađivače plana i naknadno unošenje krupnih izmjena koje mogu imati nesagledive posljedice po životnu sredinu, lokalnu ekonomiju i kvalitet života građana predstavlja neprihvatljivo narušavanje prostora Crne Gore.
Pored navedenog, izražavamo ozbiljnu zabrinutost u vezi sa situacijom u Ulcinjskoj solani. Konkretno, ugovor o zakupu između stečajne uprave i Nacionalnih parkova nije produžen i trenutno se ovim područjem upravlja zahvaljujući dobroj volji radnika koji već dva mjeseca nisu primili platu. Ugovor nije produžen baš sada kada se arapski investitor interesuje za Veliku plažu i njeno zaleđe. Svega smo se naslušali i nagledali, a ne verujemo ni da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje.
