Biramo pticu godine!

[IT_EPOLL id=”20634″][/IT_EPOLL]

Tetrijeb (Tetrao urogallus) 

Tetrijeb je najveća planiska koka Evrope. Naseljava stare četinarske i mješovite šume na planinama iznad 1400 mnv. Ovaj veliki ljubitelj borovnica hrani se još i iglicama četinara, lišćem, pupoljcima, cvijećem i drugim bobicama. U proljeće se okupljaju na pjevalištima gdje karakterističnim pjevom i šepurenjem privlače ženke. Mužijaci su vidno krupniji od ženki, dugog repa i vrata i tamne boje perja. Kljun je tamno žute boje. Ženka je znatno manja od mužijaka, sivosmeđe boje sa crnim poprečnim prugama, grlo i prsa su riđi. Gnijezdo grade na tlu, uz stablo ili u gustišu grmlja u prirodnom udubljenju. Tokom prve polovine maja ženka snese 6-15 jaja na kojima leži od 26 do 29 dana. Pilići se osamostaljuju krajem ljeta i početkom jeseni, često ostajući zajedno u manjim grupama. Ugrožen je nekontrolisanom sječom šuma. Veoma je plah i nije spretan letač. U prošlosti je bio ugrožen i krivolovstvom dok se danas taj vid uticaja na tetrijeba smanjio.

Lještarka (Tetrastes bonasia)

Lještarka je naša najskrovitija šumska koka. Naseljava četinarske i mješovite listopadne šume sa nižim rastinjem. Dosta vremena provodi na tlu, ali se može vidjeti i visoko na drveću. Hrani se pupoljcima, lišćem i plodovima a najviše voli lijesku po čemu je i dobila ime. Oba pola su sivosmeđe boje. Mužjak se od ženke razlikuje po kratkoj ćubi na glavi koja nekada stoji izdignuta, kao i crnim podbradakom. Ova koka je veoma teritorijalna, sa gniježđenjem kreću od druge polovine aprila. Ženka polaže 7-12 jaja u gnijezdu izgrađenom u udubljenju na tlu, dobro skrivenom među korijenjem stabla ili panja. Mlade ptice se razdvajaju od roditelja u jesen, kada kreću da zauzimaju svoje teritorije.

Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca)

Jarebica kamenjarka je vrsta koke koja je prisutna u gotovo svim djelovima Crne Gore. Vezana je sa otovorene kamenjare pomiješane niskom i vegetacijom srednje visine, bilo da su grebeni, visoravni, ivice kanjona ili sami kanjoni. Njen areal pruža se u Alpima, preko Dinarida, zatim ostatka Balkanskog poluostrva, kao i na Apeninskom poluostrvu i Siciliji. Naseljava područja od morske obale na Siciliji, do 3000 metara nadmorske visine u Alpima. U okvirima Crne Gore nalazi se populacija od globalnog značaja, obzirom da udio ukupne populacije u zemlji ovako male površine. Teška je za uočiti u svom prirodnom ambijentu, što joj omogućava i da se sačuva od predatora. Hrani se na tlu i to insektima, sjeminima. Smatra se ugroženom gotovo na čitavom arealu, a neki od glavnih problema su gubitak staništa i prekomjeran lov, što je vidljivo i u slučaju Crne Gore. Karakteristično je da se u zimskom periodu skupljaju u jatima, kao i da se sa visoravni spuštaju niže na terene sa menje surovim meteorološkim uslovima.

Pretraga