Na 253. strani Elaborata procjene uticaja hidroelektrane Komarnica na životnu sredinu stoji jasna konstatacija: ,,Izgradnja hidroenergetskog sistema na Komarnici imaće značajan uticaj na degradaciju staništa, umenjenje vrednosti biološke raznovrsnosti i ekosistema i čitave biome.’’ Napisano od strane obrađivača Elaborata, finansirano od strane naručioca – Elektroprivrede Crne Gore, i ostavljeno građanima da uprkos očiglednoj neopravdanosti projekta, svjedoče još jednom pokušaju kompromisa između prirode i ekonomskog razvoja u kojem će zasigurno priroda izvući deblji kraj.
Ako zamislimo da prilikom donošenja odluke o „razvojnom“ projektu poput ovog, ispred sebe gledamo vagu, nema sumnje da je tas na kojem su razlozi PROTIV značajno teži. Zarad 3-4% od ukupnih potreba za električnom energijom koje bi zapravo mogle dobiti alternativnim načinima, trpjeće priroda, turizam, građani… Trpjeće naše zaštićeno prirodno dobro, odnosno park prirode, Emerald i potencijalno Natura 2000 područje i dio naše zemlje koji bi trebao biti UNESCO baština. Nije prvi put da kritikujemo viziju razvoja države. Odustalo se od loših ideje poput HE na Morači, hotela na Solani, malih hidroelektrana …pa tako ne vidimo ni HE Komarnicu kao potrebu Crne Gore i njenih građana.
Iz samog Elaborata se može lako zaključiti da plan izgradnje HE na Komarnici ignoriše preporuke i ekološke propise Evropske unije, kao što su, između ostalih, Direktive o staništima i Direktiva o pticama, koje zahtijevaju da države izbjegavaju projekte koji bi mogli dodatno ugroziti kvalitet životne sredine i slatkovodnih ekosistema – osim ukoliko su oni od vitalnog nacionalnog značaja. Izgleda kao da smo krenuli evropskim putem, ali da nam je teško da ispoštujemo pravila i odgovorimo na sve izazove kako bi stigli do cilja.
Iako je logično da će najveće posljedice pretrpjeti akvatični organizmi, ništa bolje ne očekuje ni raznoliki i jedinstveni svijet ptica kanjona i njegove okoline. Kriterijum koji se mora ispuniti kako bi područje dobilo međunarodni status zaštite, jeste da je dom za najmanje 1% populacije određene vrste na nacionalnom nivou, a koje su na Annexu 1 Direktive o pticama. Na koji način će nas izgradnja HE Komarnica dovesti u situaciju da izgubimo jedno vrijedno područje koje bi trebalo biti dio Natura 2000 ekološke mreže zaštićenih područja EU, objašnjavamo u nastavku:
- U kanjonu Komarnice bilježimo prisustvo tri vrste sa Annexa 1 Direktive o pticama: suri orao (Aquila chrysaetos), sivi soko (Falco peregrinus) i velika ušara (Bubo bubo). Upravo ove tri vrste, kao i druge ptice stijena, litica i kamenjara suočiće se sa gubitkom staništa uslijed eventualne izgradnje HE. Konkretno, ako uzmemo u obzir da će izgradnja HE da utiče na dva gnijezdeća para surog orla, jednog u Komarnici a drugog u Pivi, onda imamo uticaj na 2 od 40-66 parova, koliko po istraživanjima gnijezdi na teritoriji Crne Gore, što je 3 do 5% populacije. Čak i samo uticaj na jedan par u Komarnici je veći od 1% : 1,5 – 2,5%.
- Sivi soko se navodi kao gnjezdarica u Elaboratu, podrazumijevajući da autori raspolažu podatkom o makar jednom paru, što je izuzetno značajno, jer je gnjezdeća populacija te, na nacionalnom nivou kritično ugrožene vrste, ekstremno mala i ova bi investicija ugrozila izuzetno značajan dio populacije u Crnoj Gori!
- Kada je u pitanju velika ušara, kao treća Annex I vrsta koja je navedena u Elaboratu, potencijalno je ugroženo gniježđenje do 10 parova, od procijenjenih 240 do 460, što je do nekih 0,5% populacije na nacionalnom nivou. To svakako nije zanemarljivo, jer generalno pravilu u EU govori o tome da kumulativni uticaj svih investicija u zemlji ne bi trebao da utiče na više od 1% populacije bilo koje Annex I vrste. U tom slučaju HE Komarnica bi bila kap koja bi definitivno prelila čašu kada su u pitanju problemi sa kojima se suočava ova vrsta, uzevši u obzir neplansku urbanizaciju primorja, zatim elektrokuciju, izgradnja autoputa koja utiče na popluaciju u reonu kanjona Morače, itd.
- Osim toga, Elaborat konstatuje prisustvo i gniježđenje još dvije izuzetno značajne vrste sa Annexa I Direktive o pticama: mala muharica (Ficedula parva) i bjelovrata muharica (Ficedula albicollis). Ukoliko su podaci o gnježđenju tih dviju vrsta tačni, opet se radi o značajnom procentu, jer obje vrste imaju jako malu populaciju u Crnoj Gori i svaki par je bitan.
Smatramo da je krajnje vrijeme da se donosioci odluka u Crnoj Gori, zemlji koja je Ustavom definisana kao ekološka država, shvate da imaju obavezu da razmotre sve potencijalne alternative kada razvijaju našu energetsku politiku. Proizvodnja električne energije je aktivnost sa velikim uticajem, pa se upravo zbog toga prvo moraju proučiti i predvidjeti svi mogući scenariji, pažljivo razmatrajući ekonomske i ekološke troškove i koristi za čitavo društvo, u skladu sa inovativnim pristupima i rešenjima, praveći skok prema modernoj i stvarnoj održivosti.
