Nakon održane hidro-avio regate na Štoju u Ulcinju, konstatovali smo 64 gnijezda pčelarica koja se nalaze u zemlji na potezu već postojećeg letilišta. Isto je prepoznato prostornom dokumentacijom kao takvo i sa aspekta zaštite prirode nije problematično osim tokom jednom mjeseca godišnje kada nastupa gniježđenje najveće kolonije pčelarica kod nas. Naime ova vrsta za razliku od ostalih ptica svoja gnijezda ne svija na granama već koristeći pjeskovito tlo Štoja, pravi duboke kanale u tlu gdje vješto skriva svoje ptiće. Jun mjesec je najkritičniji kada je najjužnija kolonija pčelarica kod nas u pitanju, pa zabrinjava činjenica da se ova lokacija koristi i od strane motornih zmajeva, a trgovi guma na terenu ukazuju i na vožnju kvadovima.
U cilju smanjenja negativnih efekata na ovo područje tokom gniježđenja a na zahtjev samih organizatora regate, na sastanku smo ispitali sve okolnosti održane manifestacije, te dogovorili da narednu održe uz saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine i van sezone gniježđenja pčelarica!
Drago nam je da smo naišli na razumijevanje predsjednika organizacionog odbora Dragiše Raičevića i direktora Siniše Bubanje ali smo takođe informisani da se predmetni prostor, inače prepoznat kroz prostono plansku dokumentaciju i kao kapitalni faunistički objekat, istovremeno koristi za različite vidove letjelica i vozila.
U narednom periodu očekujemo da opština Ulcinj, a shodno našoj inicijativi, privremeno zabrani korišćenje ovog prostora tokom sezone gniježđenja pčelarica, osim za tradicionalnu ispašu kako je to do sada bila praksa. O inicijativi smo takođe obavijestili Agenciju za zaštitu životne sredine te Civilno vazduhoplovstvo kako bi i ove institucije, u okviru svojih ovlašćenja mogla adekvatno reagovati kod izdavanja različitih saglasnosti.
Vjerujemo da korisnici ovog zemljišta nisu izvršili uznemiravanje kolonije sa umišljajem te smo stoga odlučili da ne podnosimo prijave niti procesuiramo slučaj pred inspekcijskim organima. Kako je kumulativne uticaje u ovom trenutku a zbog dubine gnijezda teško izanalizirati, bićemo u obavezi pratiti dalji razvoj situacije na samom terenu.
Nadamo se da ćemo i sa ostalim korisnicima letilišta pronaći model zajedničke saradnje kao što smo sa organizatorima avioregate kako bi ubuduće izbjegli neželjene posljedice po ovu egzotičnu i zaštićenu vrstu.