Sanacija nasipa na Ulcinjskoj solani doprinijeće ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27

Sanacija nasipa na Ulcinjskoj solani, osim nemjerljivog značaja za oporavak ekosistema, doprinijeće i ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27 – životna sredina, poručili su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP). Članovi radne grupe za praćenje realizacije aktivnosti vezanih za upravljanje Ulcinjskom solanom definisanih Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene predstavili su na konferenciji za medije projekat sanacije urušenih nasipa na solani.

Ksenije Medenica, programska direktorica CZIP-a, kazala je da je ovo najvažniji i najveći projekat za Park prirode Ulcinjska solana. Ona je podsjetila da od 2013. godine nakon što je prestala proizvodnja soli, nije sprovođena redovna sanacija i održavanje nasipa između bazena na Ulcinjskoj solani i da su pod dejstvom vjetra i talasa mnogi od njih urušeni. Navodi i da je došlo do izmjene hidrološkog režima, a zatim i ekološke sukcesije i dodatne fizičke degradacije prostora.

“Godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele su toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suše, tako da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe”, kazala je Medenica.

Kako je dalje pojasnila, urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu solane, to jest u Jezerima 1 i 2 i Štojski 1 i 2, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi.

“Sa jedne strane, za ptice preduboka voda u jezerima a sa druge suvi bazeni koji iz dana u dan sve više obrastaju vegetacijom. Tako da je realizacija projekta sanacije nasipa jedini način da se ponovo uspostavi sada prekinuti ključni ekološki proces, t.j. plavljenje područja slanom vodom”, rekla je Medenica.

Prema njenim riječima, izvođenje sanacionih radova je planirano za period ljeta 2023.godine dok su pripremni radovi već u toku.

“Ključna mjera koju upravo sada realizujemo jeste preusmjeravanje morske vode u Knete kako bi se obezbijedile dovoljne količine svježe vode a samim tim i hrane za ptice. Uporedo nastavili smo sa ispumpavanjem vode iz Jezera”, navela je Medenica.

Zbog toga, kako je rekla, će ulcinjska solana izgledati malo drugačije.

Medenica je istakla i da je vrlo malo interesovanje i zalaganje donosioca odluka u opštini Ulcinj po pitanju budućnosti solane.

“Svega par mjeseci prije realizacije najvažnijeg projekta predsjednik opštine Ulcinj Omer Barjaktari i predsjednik skupštine-opštine Ulcinj Ardijan Mavrić nemaju odgovor na naše pitanje kada će usvojiti odluku o formiranju preduzeća koje će upravljati solanom”, kazala je ona.

Medenica je ocijenila da u opštini nemaju “ni dovoljno poštovanja prema svemu što ova radna grupa radi, čak ni toliko da nas ne udostoje odgovora na mail.

“Javno pozivam donosioce odluka u opštini Ulcinj, a i premijera Dritana Abazovića koji se nerijetko poziva na dobre odluke koje su doprinijele ovom području, da me demantuju i djelima pokažu da im je zaista stalo do solane. Ne moraju objašnjavati zašto ne odgovaraju na mejlove, dovoljno je da nam na isti pošalju izvještaj o napretku u procesu formiranja upravljačkog tijela, jer je njihova obaveza koju već četiri godine ne mogu da ispune”, zaključila je Medenica.

Direktorica Direktorata za zaštitu za zaštitu prirode, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović, kazala je da pitanje Ulcinjske solane jedno od osam mjerila Akcionog plana za Poglavlje 27.
U cilju infomisanja javnosti napomula je da je očuvanje postojećih vrijednosti i unaprijeđenje stanja ovog Parka od posebnog državnog značaja iz razloga da je efikasno sprovođenje mjera zaštite i poboljšanje statusa očuvanja jedno od 8 završnih mjerila u Poglavlju 27.

“Kontinuiranim zajedničkim radom uspijeli smo da realizujemo 60 posto aktivnosti, dok će oslate aktivnosti biti realizovane u narednom periodu što činih ostali 40 posto od planiranog. Ima li smo velike izazove oko realizacije planiranih aktivnosti, posebno u dijelu projekta sanacije nasipa,  ali smo  zahvaljujući projektnim sredstvima CZIP-a i našem kontinuiranom zajedničkom radu obezbjedili sve uslove kako bi do jeseni imali sanirane nasipe”, istakla je Brajović.

Poručuje da će, polazeći od izuzetnog značaja očuvanja vrijednosti i unaprijeđenja postojećeg stanja ovog zaštićnog područja, kao i potrebe obezbjeđivanja održive upravljačke strukture nastaviti da se aktivno bave Solanom i ona će i dalje biti na agendi prioriteta aktivnosti i budećeg rada.

Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG), Vladimir Martinović, kazao je da ponosan na tim koji je uložio napore u pripremi prostora u Knetimaza dovod morske vode.

“Taj proces nije bio lak, ali zahvaljući trudu i radu, pumpa Đerene je sad potpuno funkcionalna i omogućava upumpavanje morske vode na bazen solane. Takođe, je važno istaknuti da je u narednom peridou planirana i sanacija bentova koji su značajni u kompleksnom procesu upravljanja vodnim režimom”, rekao je Martinović.

Poručio je da će NPCG u narednom periodu u saradnji sa brojnim subjektima nastaviti da realizuje planirane aktivnosti u cilju očuvanja, kako najznačajnih vrijednosti pet crnogorskih nacionalnih parkova, tako i ulcinjske Solane.

Ekspert GIZ-a, Goran Gugić, kazao je da je solana “dala znak da je krajnje vrijeme za očuvanje tog područja”.
“Najvažnije da u ovom trenutku osiguramo ključni ekološki proces i sa aktivnostima, koji su planirani ovim projektom, sve će biti riješeno”,
kazao je Gugić.

Prema njegovim riječima, 71 odsto sredstava namijenjenih aktvinosti dolazi od CZIP-a, a 25 odsto od NPCG.