Problem krivolova u Crnoj Gori se već godinama unazad obesmišljava i relativizuje što nam jasno pokazuje bahatost krivolovaca koja sve češće prevazilazi granice lovišta. Nije novost da se ubijanje ugroženih i zaštićenih vrsta dešava čak i u zaštićenim područjima a ovoga puta, u Parku prirode „Rijeka Zeta“, žrtva ove bahatosti je vrsta iz porodice pataka koja je zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Naime, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je juče kontaktiran od strane savjesnog građanina koji je uočio povrijeđenu šarenu utvu (Tadorna tadorna). Po pozivu, ptica je odmah preuzeta i odnešena u veterinarsku ambulantu gdje je izvršeno rentgensko (RTG) snimanje. Nažalost, naše sumnje da je krivolov uzrok lošeg zdravstvenog stanja ptice bile su potvrđene jer je na RTG snimku utvrđeno postojanje balina a pregledom i ispcrpljenost jedinke.
Ptica se trenutno nalazi na oporavku gdje se ulažu napori da se ona što prije vrati prirodnom staništu gdje joj je i mjesto. U balinama se nalazi olovo koje može izazvati sistemsko trovanje uslijed razlaganja ovog teškog metala u organizmu životinje. Ptice stradaju od krivolova ne samo kada ih direktno pogodi sačma, već i kada njeni djelovi, koji se prilikom pucnja rasprše, dospiju u njeno tijelo. Krivolov je i „tihi ubica“ jer indirektno od posljedica trovanjem olovne sačme nastrada mnogo veći broj ptica koje slučajno progutaju njene djelove. Evropska agencija za hemikalije procjenjuje da svake godine oko 5 000 tona olovne sačme dospije u močvarna područja EU kao posljedica lova. Na taj način, zbog trovanja olovom dolazi do nenamjerne smrti oko milion ptica svake godine, širom Evropske unije.
Šarena utva (Tadorna tadorna) je vrsta iz porodice pataka (Anatidae) a u Crnoj Gori je izuzetno rijetka. Gnijezdi samo na Ulcinjskoj solani, gdje smo prethodnih godina radili na poboljšavanju uslova gniježđenja postavljanjem odgovarajućih duplji. Ona se ne nalazi na listi lovnih vrsta, a ako uzmemo u obzir i to da je pronađena u zaštićenom području, gdje je lov svakako zabranjen, jasno je da govorimo o krivičnom djelu po više osnova. Krivičnu prijavu smo i u ovom slučaju podnijeli, ali na osnovu prethodnih iskustava, očekivani ishod je, nažalost, da će država Crna Gora svojim ignorisanjem i nečinjenjem ponovo ohrabriti krivolovce u svojim nedjelima.
Naše molbe i inicijative da se oformi radna grupa koja bi se bavila ovom temom i uvede moratorijum na lov se ignorišu godinama. Dodatno, već tri godine se ne usvaja Nacionalni akcioni plan za borbu protiv krivolova kojeg je CZIP nadležnim institucijama „servirao na tacni“. Do sada smo reakcije nadležnih imali samo u izuzetnim slučajevima kada su zbog krivolova stradale zaštićene vrste poput medvjeda u Beranama i jelena na Biogradskoj gori. Ovog puta se nadamo da će šarena utva i njen povratak u prirodu biti inspiracija i pokretač pozitivnih promjena. Hajde da ne čekamo sljedeću žrtvu, već da se konačno uhvatimo u koštac sa ovim problemom.
