Ekološkim akcijama i edukacijom do čiste vode za piće u Pljevljima

Projekat „Zaštita vode za piće u Pljevljima“, koji je sprovela nevladina organizacija Da zaživi selo, rezultirao je ekološkom akcijom čišćenja Otilovićkog jezera, edukacijom građana, postavljanjem kanti za otpad, inicijativama za sanitarne zone zaštite, a doprinio je i održivosti ekosistema gornjeg toka rijeke Ćehotine.

Predstavnik NVO Da zaživi selo Vaso Knežević predstavljajući rezultate projekta koji je realizovan u okviru grant  šeme kroz projekat „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“ u okviru Koalicije 27, kazao je da je u okviru projekta sprovedeno anketiranje kod 100 građana Pljevalja o vodosnabdjevanju Pljevalja, o kojem je javnost upoznata putem izvještaja. 

„U okviru projekta smo realizovali veliku ekološku akciju čišćenja Otilovićkog jezera, tokom koje je sakupljeno oko 800 džakova otpada, metalnih buradi i automobilskih guma. Na taj način smo uklonili višedecenijski nagomilani otpad (plastiku, gume, burad od motornih ulja, kućni otpad i dr.)“, rekao je Knežević. 

Kazao je da je u okviru projekta izrađeno i podijeljeno 1000 edukativnih lifleta građanima Pljevalja o značaju zaštite voda, nabavljeno i postavljeno deset betonskih kanti za otpad na prostoru gornjeg toka rijeke Ćehotine u cilju pravilnog odlaganja otpada na području gornjeg toka rijeke Ćehotine. 

„Takođe smo podnijelli inicijativu Opštini Pljevlja za izradu sanitarnih zona zaštite za vodozahvat Otilovićko jezero, u cilju zaštite voda gornjeg toka rijeke Ćehotine u skladu sa Zakonom o vodama, a zbog korišćenja voda iz Otilovićkog jezera za potrebe vodosnabdjevanja građana Pljevalja“, rekao je Knežević. 

U okviru projekta je, kako je dodao, izrađeno i podijeljeno 300 brošura o postignutim rezultatima projektnih aktivnosti, u cilju predstavljanja javnosti rezultata ovoga projekta nakon njegove realizacije.

„U cilju preduzimanja konkretnih ekoloških aktivnosti u saradnji sa relevantnim subjektima u Pljevljima realizovali smo ekološku akciju čišćenja Otilovićkog jezera, uz pomoć saradnika SRK “Lipljen”, Službe zaštite i spašavanja, Vojske Crne Gore i DOO “Čistoća”. Prije akcije je obilažen teren i izrađena mapa divljih deponija na obalama Otilovićkog jezera. U akciji je učestvovalo oko 50 lica“, naveo je Knežević. 

Ukazao je da je prikupljeno oko 800 džakova smeća, metalnih buradi i automobilskih guma. 

„Akcija se izvodila uz pomoć čamaca, jer je obala Otilovićkog jezera većim dijelom nepristupačna. Ukupna dužina Otilovićkog jezera koja se čistila je 11 kilometara“, dodao je Knežević. 

Rekao je da je izvršena nabavka deset betonskih kanti sa ulošcima za pražnjenje otpada.

„Na više lokacija na području gornjeg toka rijeke Ćehotine gdje se okupljaju ljudi (odmorišta uz saobraćajnice, izletišta, kupališta, vidikovci) postavili smo betonske posude sa ulošcima za odlaganje otpada“, dodao je Knežević. 

Istakao je da je oko 20 000 građana Pljevalja koji koriste vodu za piće iz Otilovićkog jezera bilo direktno uključeno u aktivnost anketiranja na temu vodosnabdijevanja, pojašnjavajući da je na osnovu njihovih odgovora sačinjen izvještaj. 

„Reakcije lokalne zajednice na mjere zaštite voda su bile podijeljene, a najviše zbog propagiranja ekološkog održivog razvoja gornjeg toka Ćehotine i Otilovićkog jezera. Taj vid zaštite, koji naša NVO propagira, ne dopada se eksploatatorskoj politici, koja je još uvijek na snazi u Crnoj Gori i u Pljevljima“, rekao je Knežević.

Smatra da još uvijek lokalna samouprava nije zaštitila područje Otilovićkog jezera u skladu sa Zakonom o vodama tj. nije donijela zone sanitarne zaštite za vodozahvat Otilovićkog jezera niti je zaštitila gornji tok rijeke Ćehotine u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode tj. nije ovo područje proglasila Parkom prirode. 

„U Pljevljima je, na žalost, još uvijek jak eksploatatorski lobi, koji je protiv svih vrsta zaštite, pa čak kad je i voda za piće u pitanju, jer u slivnom području gornjeg toka rijeke Ćehotine i Otilovićkog jezera postoje ležišta lignita (Maočko polje, Mataruško polje), koja bi u slučaju zaštite morala da ostanu netaknuta. Uzimajući u obzir evropske trendove o napustanju uglja kao energenta, nadamo se da će za Pljevlja i Pljevljake doći jedno zdravije vrijeme kada ćemo se okrenuti više zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi, kao i održivim privrednim aktivnostima koji neće kao do sada enormno zagađivati životnu sredinu“, istakao je Knežević. 

Ocijenio je da se održivost projekta ogleda u tome što će područje gornjeg toka rijeke Ćehotine biti proglašeno Parkom prirode u narednom periodu. 

„Za to područje je Opština Pljevlja već donijela Odluku da će budući upravljači biti: Turistička organizacija Pljevlja u saradnji sa Sportskim ribolovnim klubom “Lipljen” i Lovačkim društvom Pljevlja. Samim tim ovi pravni subjekti će upravljati budućim Parkom prirode “Gornji tok Ćehotine” i voditi računa o postojećim i budućim potencijalnim ekološkim problemima na ovom području“, podsjetio je Knežević. 

Ukazao je da se po Odluci o proglašenju zaštićenog područja Park prirode “Gornji tok rijeke Ćehotine” predviđaju Zaštita i razvoj ovog područja, Upravljači, plan upravljanja i Finansiranje upravljača. 

„Na ovaj način bi se obezbijedila održiva budućnost područja gornjeg toka rijeke Ćehotine, ali i jedan stepen zaštite koji na prvom mjestu prepoznaju zaštitu vode – gornjeg toka rijeke Ćehotine i Otilovićkog jezera“, kazao je Knežević. 

Ocijenio je da su rezultati ovoga projekta u potpunosti sa ispunjavanjem obaveza Crne Gore prema Poglavlju 27 u procesima pristupanja EU, jer doprinose očuvanju vodnih resursa – jedinog održivog rezervoara vode za piće za Pljevlja, kao i zaštiti slivnog područja gornjeg toka rijeke Ćehotine. 

Grant šema, u okviru koje je podržano osam projektnih ideja, realizovana je kroz projekat „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“ realizuje se u okviru Koalicije 27 koja je vodeća nacionalna OCD mreža u oblasti životne sredine i pod čijim se budnim okom već godinama unazad prate aktivnosti u okviru Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Projekat je finansijski podržan od strane Evropske Unije, kroz program „Civil Society Facility 2021 and Thematic Programme on Human Rights and Democracy 2021” i Ministarstva javne uprave. Realizuju ga nevladnine organizacije Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Green Home, Društvo mladih ekologa i Sjeverna Zemlja.

Pretraga